Nagrade 2005.

NAGRADE 8. SUSRETA HRVATSKOG CENTRA ASSITEJ

 

DODJELA NAGRADE PROFESIONALNO VOĐENIM KAZALIŠTIMA ZA DJECU I MLADE HRVATSKOG CENTRA ASSITEJ NA ZAVRŠENOM 8. SUSRETU HRVATSKOG CENTRA ASSITEJ U KARLOVCU

OBRAZLOŽENJE NAGRADE

Prosudbeno povjerenstvo dodjeljuje nagradu dramskoj pedagoginji Dolores Kolumbić za rad s ansamblom dramskog studija mladih iz Hvara na predstavi “Cvit u žepiću”. Baziranje na tradiciji, iskrena emocionalnost, suptilnost i jedinstvenost spoja u igri mladih i starijih izvođača, suzdržanost glasa i pokreta kojim je postignut vrhnski umjetnički doživljaj – razlozi su po kojima se rad pedagoginje Kolumbić istaknuo na osmom susretu hrvatskoga centra Assiteja
Ujedno, prosudbeno povjerenstvo ističe svoje zadovoljstvo svim viđenim predstavama na ovom festivalu, a osobito pohvaljuje izbor zahtjevnih, filozofskih tema koje su u mnogim predstavama rezultirale iznimnim dramskim i plesnim ostvarenjima.

Žiri u sastavu : Dubravka Lampalov
Džimi Jurčec
Berislav Frkić


U četvrtak 20.10.2005. završio je 8. SUSRET PROFESIONALNIH KAZALIŠTA ZA DJECU I MLADE HRVATSKOG CENTRA ASSITEJ. Na zatvaranju susreta objavljene su nagrade HC ASSITEJ koje je dodjelio stručni žiri u sastavu: Tajana Gašparović, Lada Martinac Kralj i Dubravko Jelačić Bužimski.

Obrazloženja nagrada:

  • 1. Najbolja predstava u cjelini – LEPEZA MLADOSTI Gradskog kazališta lutaka Split

    Obrazloženje:
    Lepeza mladosti nametnula se kao najcjelovitiji kazališni čin u kojem su se harmonično isprepleli zanatski vješto ispisan tekst Jasena Boka pun duhovitosti u razradi karaktera, nježna glazba Mirka Krstičevića, utemeljena na japanskim melodijama, dojmljiva vizualnost koju je u stilu praškog “Crnog kazališta” osmislila Vesna Balabanić, precizna suigra ujednačenog glumačkog ansambla, te režija Joška Juvančića koji je sve navedene segmente ujedinio u nadahnjujuću predstavu.

  • 2. Najbolja režija – MATEJA KOLEŽNIK (Kako je Tonkica kupovala kruh Kazališta Mala scena Zagreb)

    Obrazloženje:
    Svi su segmenti predstave Kako je Tonkica kupovala kruh usklađeni i snažno obilježeni redateljskim rukopisom mlade slovenske redateljice Mateje Koležnik koja Bokin tekst iščitava u stilu suvremeno mišljenoga animiranoga filma u kojem prevladava karikaturalni odmak i namjerna prenaglašenost emotivnih stanja. Upravo porazna za hrvatski teatar jest činjenica da je iz “Tonkice” posve uočljivo da ju je režirala gošća iz Slovenije – prisutna je redateljska vizija predstave koja se harmonično nadopunjuje sa sjajnom suigrom glumaca, gotovo matematički precizno osmišljen mizanscen, izrazit osjećaj za ritam predstave, visoko profesionalno istesan zanat, te suvremeni senzibilitet. Sve ono što toliko rijetko susrećemo kod hrvatskih redatelja.

  • 3. Najbolje glumačko ostvarenje (2 ravnopravne nagrade za žensku ulogu) – KATARINA BISTROVIĆ DARVAŠ (Kako je Tonkica kupovala kruh)

    Obrazloženje:
    Maske i kostimi Eve Farkašove toliko snažno scenski dočaravaju magičnu bajkovitost priče, da im uspijeva kročiti u iskonske prostore začudnosti i tajnovitosti bajki, koji i odrasle gledatelje uvlače u stanje čuđenja, svojstveno djetinjstvu.Katarina Bistrović Darvaš oduševila je mogućnošću transformacije u glumački izričaj inspiriran animiranim karakterima bliskima karikaturalnosti Charlie Browna. Savršenom je preciznošću istražila granični prostor začudnosti do kojega karikatura može doprijeti, a da ne prijeđe u razbarušenu prenaglašenost.

    Umjesto druge nagrade za žensku ulogu dodijeljena je nagrada za najbolju skupnu igru – ANSAMBL PREDSTAVE Lepeza mladosti

    Obrazloženje:
    Osim što su neki od glumaca Gradskog kazališta lutaka Split uspjeli pretvoriti lutke u živopisne karaktere, cijeli je ansambl funkcionirao poput savršeno preciznog mehanizma što je uvelike doprinijelo dojmljivosti vizualnog razigravanja prizora, a samim time i kvaliteti predstave.

  • 4. Najbolje glumačko ostvarenje (2 ravnopravne nagrade za mušku ulogu) – IGOR GOLUB i DANIJEL RADEČIĆ (Arapska noć Kazališta Virovitica)

    Obrazloženje:
    Arapska noć Rolanda Scimmelpfenniga sastoji se uglavnom od dugačkih, poetskih monologa i dramska su lica skoro čitavo vrijeme zarobljena u vlastitom misaonom prostoru. Stoga je Arapsku noć vrlo teško igrati. Glumci, naime, moraju iznaći vlastiti glumački prostor, a ne upasti u puko recitiranje. Igor Golub svojim je držanjem izgubljena čovjeka i monotonim glasom pritisnutim beznađem uspio izraziti mračnu poetsku snagu teksta koja se nije zadržala samo na govornoj razini, već je prodrla unutar njegova tijela, sadržana u njegovoj kretnji i gesti. I Danijel Radečić ostvario je snažnu simbiozu izgovaranja teksta i govora tijela, upisavši u svoju glumačku kreaciju snovitu fragilnost što egzistira negdje na granici života i smrti, u prostorima suicidalnosti.

  • 5. Umjesto nagrade za najbolje oblikovanje svjetla dodijeljena je nagrada za vizualni identitet predstave u cjelini – VESNA BALABANIĆ (Lepeza mladosti)

    Vesna Balabanić je kreacijom lutaka, kostima i scene u stilu “Crnog kazališta” uvelike doprinijela suptilnoj atmosferi predstave Lepeza mladosti koja počiva na japanskoj ikonografiji. Nije samo doprinijela, već i znatno odredila visoku kvalitetu ove predstave što ponajprije na vizualnom planu odiše elegantnom nježnošću, maštovitošću i ljepotom.

  • 6. Najbolja scenografija – MARIN GOZZE (To je raj, lutko moja Gradskog kazališta mladih Split)

    Obrazloženje:
    Intrigantni je obrat, što ga Zlatko Krilić rastvara pred sam kraj svoga teksta, Marin Gozze učinio scenski još intrigantnijim i iznimno atraktivnim. Starinsku trgovinu velikim lutkama u stilu muzeja Madame Tusseau suprotstavio je bjelini simuliranog raja i tim je snažnim kontrastom poantirao neočekivanost i začudnost posljednjih prizora.

  • 7. Najbolja kostimografija – KATARINA RADOŠEVIĆ GALIĆ (Kako je Tonkica kupovala kruh)

    Obrazloženje:
    Kostimografija Katarine Radošević Galić u skladu je s preciznim promišljanjem predstave u stilu suvremenog animiranog filma s karikaturalnim odmakom – iznimno šarena, dječje razigrana, skladno se poigrava detaljima suvremeno mišljenoga kiča, bez prelaženja u neukus i pretjerivanje.

  • 8. Najbolja scenska glazba – IVAN KOPRIVČEVIĆ (Arapska noć)

    Obrazloženje:
    Učestalo korištena tijekom predstave, Koprivčevićeva se glazba nametnula kao njezin esencijalno značajan segment koji uvelike doprinosi atmosferi jedne sparne, sjetne i fantazmagorične noći. Jednako snažno prožima prostor scene i kad zvuči poput Coodera iz Pariz, Texasa i kad se poigrava istočnjačkim melodijama.

 

'